Slavni astrolozi

Nostradamus Izvor: Wikipedija NostradamusNostradamus (12. prosinca 1503. - 2. srpnja 1566.), rođen kao Michel de Nostredame, je francuski liječnik i prorok. Njegova knjiga Proročanstva izdana je u milijune primjeraka i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana. Michel de Nostradame, većini znan kao Nostradamus, rođen je 12. prosinca 1503. godine u mjestu St Rémy de Provence u francuskoj pokrajini Provance. Otac mu se zvao Jaume, a majka Reyniere de Saint Rémy. Naslov de Notredame upućuje, čini se, na obiteljsku mjesnu župu, a ime Nostradamus skovano je u kasnijim godinama. Jaume de Notredame naslijedio je uspješan obiteljski posao kao trgovac žitom. Njegovi roditelji bili su neplemenitog porijekla iz okolice grada Avignona. Kako je doba u kojem je Nostradamus živio bilo i doba Inkvizicije, njegovi roditelji prešli su sa Židovstva na Katoličanstvo kada je Nostradamusu bilo devet godina. Nostradamus je bio najstariji od petero djece (premda se u nekim izvorima javlja podatak da ih je bilo sedam ili osam, ali svaki i dalje tvrdi kako je Nostradamus bio najstarije dijete). O prva tri njegova brata nisu dostupni opširniji podaci (bračni par de Notredame nije imao kćerki). Najmlađi brat, César, postao je zastupnik u skupštini provansalskog parlamenta (Procureur du Parliament de Provence). Nostradamusovo školovanje bilo je u rukama njegova djeda s majčine strane Jeana (inače liječnika koji je mnogo znao o ljekovitom bilju), a koji ga je podučavao osnovanama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika kao i matematici te astrologiji. Studentske godine Kada je njegov djed preminuo Nostradamusa su roditelji poslali na školovanje u Avignon gdje je pokazivao velik interes za astrologiju. Originalni Nostradamusov portret koji je izradio njegov sin CesarGodine 1522. roditelji Nostradamusa šalju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine Nostradamus dobija liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Nakon četiri godine vraća se u Montpellier kako bi obranio svoj doktorat. U Montpellieru je ostao oko godinu dana, ali njegov posve nov pristup liječenju pacijenata dovodio ga je u neugodne situacije te stoga odlazi u Toulouse gdje će se baviti liječničkim zvanjem. Brak i lječničke godine Negdje oko 1534. godine Nostradamus se oženio mladom djevojkom iz visokog društva, veoma lijepom. Njeno ime ostalo je nepoznanica do danas. Ona mu je rodila sina i kćerku. Uskoro slijedi serija tragedija. Kuga dolazi u Agen, mjestu u kojem je Nostradamus živio s obitelji, i unatoč svim njegovim naporima od kuge umire Nostradamusova supruga kao i njihovo dvoje djece. Činjenica da nije mogao pomoći vlastitoj obitelji, unatoč svom liječničkom znanju, imala je strahovito razočaravajući utjecaj na Nostradamusa. Nakon smrti supruge njena je obitelj tužila Nostradamusa tražeći povrat miraza. Na kraju svega godine 1538. optužen je za herezu, što je u to doba bio veoma ozbiljan prijestup koji ga je mogao stajati života. Nakon toga otputovao je u Lorraine, a potom u Veneciju i Siciliju. Seniorske godine Londonsko izdanje Nostradamusovih Proročanstava iz 1672.No, godine 1554. Nostradamus se nastanio u Marseillesu. U studenome te godine Provance je doživijela jednu od najtežih nesreća u svojoj povijesti - izbila je epidemija kuge koja se širila nevjerovatnom brzinom. Nostradamus je tada nesmiljeno pomagao ljudima ne bi li spasio što više ljudskih života. Kada je epidemija ugušena Nostradamus se nastanio u mjestu Salon gdje je odlučio živjeti do kraja života. U studenome oženio se s Anne Ponsart Gemelle, bogatom udovicom (kuća u kojoj je tada živio još uvijek se može vidjeti). U Saloni stanovnici baš nisu bili gostoljubivi prema Nostradamusu - pred njegovom kućom spalili su lutku nalik na Nostradamusa. Godine 1550. objavio je Almanah, a nakon 1554. Predviđanja - knjigu koja je čini se bila uspješna i ohrabrila ga da se ozbiljnije pozabavi Prorčanstvima. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum. Do 1555. godine Nostradamus je završio prvi dio svojih proročanstva koja su sadržavala predviđanja počevši od njegovog vremena pa do kraja svijeta. Iste godine Macc Bonhomme je u Lyonu objavio prva Nostradamusova djela. Od tada izdanja Nostradamusovih prorčanstava uvijek su rasprodana. Malo se autora, osim sastavljača biblijskih tekstova, može pohvaliti takvom popularnošću u tako dugom vremenskom razdoblju. Posljednje godine i smrt Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi. To je činio s razlogom jer postojala je opasnost da ga proglase vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na Dvor. Dana 15. kolovoza Nostradamus je unajmio sobu u gostionici St. Michel, a već narednog dana kraljica ga je primila u posjet. Kada su se sreli Nostradamus i kraljica u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesirala za kvartenu u kojoj se opisuje kraljeva smrt. Dva tjedna kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala u zadatak da napravi horoskope za njenu djecu čija tragična sudbina je već bila opisana u Proročanstvima. Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima te se vratio u Salon. Od tada patio je od kostobolje i artritisa, te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Godine 1564. kraljica Katarina, sada kraljica regent, odlučila je proputovati kroz Francusku. Putujući posjetila je i Nostradamusa. Tada ga je kraljica proglasila dvorskim liječnikom. No, Nostradamus je osjećao da mu se bliži kraj. Stoga je 17. lipnja 1566. godine napisao oporuku, a 1. srpnja pozvao je mjesnog svećenika kako bi mu dao posljednju pomast. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće vidjeti živa. Bilo je kao što je i predvidio. Nostradamus je sahranjen uspravno u zidove salonske crkve, a njegova supruga Anne dala je napraviti spomen-ploču. U doba Revolucije Nostradamusov grob oskrnavili su praznovjerni vojnici. Sačuvani ostaci sahranjeni su u drugoj salonskoj crkvi, crkvi Saint-Laurenta, gdje se njegov grob i portret još uvijek mogu vidjeti. Dvije godine nakon njegove smrti - 1568. u cijelosti su tiskana njegova Proročanstva. Možda je zanimljivo spomenuti da je još kao mladi student podržao Kopernikovu teoriju da je Zemlja okrugla i da se Zemlja okreće oko sunca - 100 godina prije nego što će Galileo biti suđen za isto uvjerenje. Na Nostradamusovu grobu stoji ovaj epitaf: Ovdje leže kosti glasovitog Michaela Nostradamusa čije je gotovo božansko pero jedino bilo, prema sudu svih smrtnika, dostojno zapisati pod zvjezdanim nadahnućem buduće događaje cijelog svijeta... neka potomstvo ne dira njegove ostatke. Djela Nostradamus za života nije objavio mnogo djela, a svjetsku slavu stekao je samo radi jedne od njegovih malobrojih knjiga. Proročanstva (1557) - knjiga koja je Nostradamusu donijela svjetsku slavu. Sastoji se od proročanstava za nekoliko stoljeća. Djelo se sastoji od jednog slobodnog i 941 vezanog katrena, koji su grupirani u 9 skupina po 100, i jednu po 42. Taj oblik naziva se Centurija. Almanaci (1550) - od svih njegovo najpopularnije djelo. Naslov je ili Almanachs (detaljna proročanstva) ili Prognostications ili Presages (generalizirana proročanstva). Traité des fardemens (?) - je medicinska kuharica, koja sadrži neke recepte drugih, ali i sam Nostradamusov recept kako izliječiti kugu. Orus Apollo (?) - manuskript koji sadrži preko 2,000 dokumenata vezanih uz Nostradamusa koje je sastavio Michel Chomarat. Sadrži i neke netočne prijevode hijeroglifa.

ASTROLOGIJA Od kada čovjek zna za sebe, upire pogled k nebu u potrazi za odgovorima u svojem životu. Stari su narodi promatrali zvjezdani svod i prvi primijetili da se kretanje zvijezda bazira na cikličkom ponavljanju po određenim pravilima i da sve planete i svjetla na nebu imaju svoje putanje kretanja. Da bi se lakše snalazili u tome, pojedinim planetima ili sazviježđima davali su razna imena kako bi ih mogli pratiti na njihovim putovanjima, a bazirana su na mašti. Sva se nebeska tijela kreću po putanjama u tzv. zodijaku i unutar 12 sazviježđa nazvanih kao i znakovi zodijaka: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe. Stari su narodi vjerovali da svaka osoba koja se rodi u određenom trenutku ima određene karakteristike i da nosi određenu sudbinu. To je djelomice i točno, ali samo kao općenita odrednica znaka. Na taj način rodila se astrologija koja je od tada doživjela mnoge promjene, ali je suština ostala ista, dakle da nam ona služi kako bi nam "prorekla" sudbinu. Najstariji podaci o astrologiji stižu iz Babilona, iz razdoblja oko 650 godine p.n.e., o čemu je pronađeno oko 4000 pločica sa prvim astrološkim izračunima i tablicama na asirskom jeziku. Pretpostavlja se da se radi o prijevodima još starijih dokumenata starih Sumerana, gdje se vidi da su već tada znali da plodnost ljetine ovisi o Veneri, a ratovi o Marsu. Kaldejski svećenici su nakon toga dali svoj pečat astrologiji dodavši joj astronomske podatke i geometrijske oblike koje i danas rabe astrolozi, a oni su bili pri službeni astrolozi koji su svoje znanje koristili za potrebe kraljeva. Dovoljno je i da kažemo da su prvi poznati astrolozi bili i nama poznata tri kralja koji su pohodili Isusov grob kada se rodio, jer tko bi osim astrologa uopće znao pročitati konjunkciju triju velikih svjetala na nebu koje se u tom trenutku događala, osim njih

Goran Milekić(17. 11. 1958. - 31. 1. 2006.) Djela: "Astralni uticaj na ličnost i delo Dostojevskog" - "Mundana astrologija" - "Veština proricanja" - "Zapovesti zvezda (za nekoliko godina) - "Sto znamenitih Srba" - "Tajni uticaj planeta" - "Astropsihologija" - "Proročke slike natalnog horoskopa" - "Beskrajna Astrosimbolika" Goran Milekić rođen je 17. novembra 1958 godine u Beogradu. Smatra se doajenom jugoslovenske astrologije, kroz čiju školu je prošao veliki broj đaka. Neposredno pre smrti, njegova najdraža knjiga "Astropsihologija" doživela je prvo inostrano izdanje, u Hrvatskoj. Iako je nerado pričao o sebi, kao svaki posvećenik životima drugih, tim je povodom sam napisao par redova o svom radu, o prvom i poslednjem doživljenom uspehu. Njegove reči biće najbolji prikaz onoga što je mislio o Astrologiji i što je želeo da postigne baveći se njom: "Astrologijom sam počeo da se bavim nekada kada u je u Jugoslaviji postojao samo Mile Dupor, par njegovih knjiga i ama baš ništa drugo. Sredinom osamdesetih godina izdavačka kuća "Arion" mi objavljuje tri knjige posle kojih su usledile i druge. Ali te tri su imale odličan odziv na tadašnjem tržištu koje je bilo u to gluvo okultno doba malo zainteresovano i za okultno i za metafizičko. I evo dvadeset godina posle "Mundane Atrologije", "Astralnog uticaja na ličnost i delo Dostojevskog, "Veštine proricanja" - i zahvalan i tašt radujem se kao svaki autor što će mi biti kao posebna privilegija u inostranstvu objavljeno delo. Trideset godina astrologija uzima mene, a ne ja nju, a ako bih morao reći ko jesam, jesam li ono što ja mislim da jesam ili ono što drugi misle, bolje da o tome govori ono što je moje ili ma čije delo, kao što su moje knjige. A ako je čovek već ono što je njegovo delo, onda boljeg prikaza o tome šta jesam od samog dela - nema. Aster-zin

View Full Version: Slavni astrolozi